Dunav Rendić ili kako je jedan liječnik uspio istražiti životni put i stvaranje zaboravljenoga hrvatskog slikara
Dunav Rendić rođen je 3. travnja 1880. godine u Zagrebu. Bio je čovijek zanimljivih životnih i umjetničkih iskustava. Od 1901. do 1912. godine boravio je pretežno u Zagrebu gdje je i započeo s umjetničkom afirmacijom i predstavljanjem na izložbama 1901. i 1905. godine.
Poznato je, naime, da je psihijatrija kao struka, znanost i medicinska disciplina sve zanimljivija široj (intelektualnoj) javnosti, posebice ako se radi o psihijatrijskim temama koje imaju društvenu konotaciju. A ovdje uvršteni članci imaju takvu konotaciju.
The claim that death is an active, physiological process, and that like all other physiological processes has its pathophysiology , is an extremely brave starting point of this scientific monography. It fascinates how such interpretations open solutions to the puzzles of sudden death, sudden infant death, syncope, general anesthesia, and in the wider context also contribute to the discussion of the problem of genesis of consciousness and the relationship between mind and body (mind-body controversy).
Tvrdnja da je smrt aktivni, fiziološki proces i da kao si drugi fiziološki procesi ima svoju patofiziologiju izuzetno je hrabra polazna točka ove znanstvene monografije.
U monografiji "Borben Uglešić 90 godina života 60 godina u psihijatriji" urednici uz priču o prof. dr. sc. emeritusu Borbenu Uglešiću pričaju i priču o splitskoj bolnici i njezinoj, ali i splitskoj, psihijatriji u kojoj je proveo gotovo čitav svoj radni vijek (od 1955. do 1998.), o Medicinskom fakultetu u Splitu na čijem je temeljenju rastu i razvoju radio i čiji je profesor emeritus.
...Knjiga Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990.-1995. važan je doprinos historiografiji o Domovinskom ratu. Bez podataka navedenih u spomenutoj knjizi nije moguće cjelovito prikazati, ni razumjeti događaje iz toga, s obzirom na okolnosti u kojima se Hrvatska tada izborila za svoju slobodu, suverenost i teritorijalnu cjelovitost, može se reći, najsjajnijeg razdoblja hrvatske povijesti. Bez uvida u podatke o poginulim i ubijenim civilima i braniteljima, koji su navedeni u ovoj knjizi, nije moguće govoriti ni o karakteru rata. Istodobno, ti podaci pokazuju da su hrvatski branitelji, čijim djelima i domoljubljem je stvorena suvremena Republika Hrvatska, od početka rata mogli računati na neposrednu i stručnu medicinsku pomoć, što je imalo izniman značaj za njihovo samopouzdanje i moral... Prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata