Knjiga je podijeljena na 8 poglavlja. U prvome su poglavlju dana oruđa koja se rabe u epidemiološkom radu i istraživanju, te načini kako se njima služiti. Drugo poglavlje raspravlja o varijabilnosti značajki pojedinaca i skupina, te u tom svjetlu o vrijednosti pojedinačnog opažanja. Treće poglavlje obuhvaća pogreške koje su sastavni dio svakog mjerenja i opažanja, te mogućnosti njihove neutralizacije. U četvrtom su izneseni glavni izvori epidemioloških podataka te osnovna obilježja tih izvora. Peto, šesto i sedmo poglavlje razmatraju moguć odnos dviju pojava, te mjerila koja upućuju na njihov uzročni odnos; iznose se načini na koji se povezanost dviju pojava može utvrditi, kao i pozitivne i negativne strane pojedine metode. Osmo poglavlje donosi odgovore i objašnjenja za brojne primjere, pitanja i probleme koji su navedeni tijekom izlaganja gradiva.
17,42€
10,00€
Epidemiologija je primijenjena medicinska znanost koja se bavi istraživanjem zdravlja i bolesti. Na tom se području njezin interes najprije vezivao uz zarazne bolesti. No kako se tijekom stoljeća uspjelo neke od tih bolesti iskorijeniti, a glavninu staviti pod primjeren nadzor, epidemiologija se sve više obraća neživim uzrocima bolesti i smrti. Njezin interes, osim zaraznih bolesti, obuhvaća kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne, tumore), toksične agense (olovo), kemijske kancerogenike (nitrozamine), prirodne katastrofe (poplave), rizična ponašanja (pušenje, alkohol, droge), nasilno ponašanje (ubojstvo), socijalne probleme (neplanirana trudnoća), probleme mentalnog zdravlja, kakvoću življenja i zdravstvene skrbi i dr. S promjenom sadržaja mijenja se i strategija i metodologija epidemiologije. Prilagođavaju se stare i uvode nove metode. Knjiga je podijeljena na 8 poglavlja, a sadržava i popis literature i kazalo pojmova. U prvome su poglavlju dana oruđa koja se rabe u epidemiološkom radu i istraživanju, te načini kako se njima služiti. Drugo poglavlje raspravlja o varijabilnosti značajki pojedinaca i skupina, te u tom svjetlu o vrijednosti pojedinačnog opažanja. Treće poglavlje obuhvaća pogrješke koje su sastavni dio svakog mjerenja i opažanja, te mogućnosti njihove neutralizacije. U četvrtom su izneseni glavni izvori epidemioloških podataka te osnovna obilježja tih izvora. Peto, šesto i sedmo poglavlje razmatraju moguć odnos dviju pojava, te mjerila koja upućuju na njihov uzročni odnos; iznose se načini na koji se povezanost dviju pojava može utvrditi, kao i pozitivne i negativne strane pojedine metode. Osmo poglavlje donosi odgovore i objašnjenja za brojne primjere, pitanja i probleme koji su navedeni tijekom izlaganja gradiva.
Autor/i: Vladimir Babuš
