Biblioteka Knjigolijek

This book serves as a guide to the locations where the inhabitants of present-day Zagreb where laid to rest throughout its history. While cemeteries were discovered throughout the extended city region, this review will focus solely on the current city centre. The former medieval settlements in this area evolved into a modern Central European city in 1850 after receiving the Imperial Patent from Francis Joseph I. Most of this area is part of the City of Zagreb s historical urban core, which has been designated as a protected cultural property by the Republic of Croatia. The city s central district attracts not only tourists, who come to explore Zagreb s history through various landmarks, but also locals, who play a vital role in the daily life of the community.

Ova slikovnica pripada onim odgojnim pomagalima koja će pomoći pripremiti, utješiti i ohrabriti mnogu djecu i odgojne djelatnike vrtićkih ustanova. Ona će obogatiti odgojne sadržaje i potaknuti simboličke igre "doktora" i spontane interakcije koje će uvelike olakšati eventualne buduće susrete s bolnicom.

Slikovnica „Tajna mirisnog jutra“ jedna je divna priča nastala u suradnji s poznatom karlovačkom spisateljicom Ivanom Francišković Olrom te ilustratoricom Sanjom Kolenko. Do ideje za izradu ove lijepe slikovnice došla je zapravo sama Ivana koja je već dugi niz godina vjeran kupac Karlinih proizvoda i dobro se sjeća djeda Karla, debeljuškastog pekara, zaštitnog lika karlovačke tvrtke Žitoproizvod, od kojeg je sve krenulo prije skoro 80 godina… Jedna djevojčica, jedan djed, jedan gladni mačak, jedna šetnja prirodom i jedno kišno popodne… Sve to (i poneki tajni sastojak) bilo je potrebno da radoznala djevojčica Karla zauvijek zavoli brašno i sve fino što se od njega može napraviti. Ovo je priča o Karli i jako važnoj tajni mirisnog jutra.

Moja misija je da podučavam, inspiriram i ojačavam ljude u kontekstu zdravlja, ljubavi i radosti, da žive najbolju viziju svog života u skladu s najvišim dobrima svih zainteresiranih. Od srca ti želim da živiš najbolji život. Voli sebe, svako jutro pošalji poruku ljubavi osobi od koje sve zavisi u tvom životu, a naročito zdravlje i sreća. Ljubav je energija koja povezuje Univerzum. Što više voliš sebe, više ćeš biti povezan sa univerzumom, postavićeš više standarde i samim time, živjeti ćeš bolji i sretniji život.

These are challenging times for intellectuals and all people of good will who want to commit themselves to promoting public and global well-being and global mental health enlightenment 2.0. for the sustainability of our world.

Jednostavni i pročišćeni stihovi Tomislava Salopeka primljivi su i već na drugo čitanje doimaju se prisnima poput poznatih refrena, pa ne bi bilo čudno da zažive u svakodnevnom govoru, u prijateljskim doskočicama i prigodnim citatima.

Takozvano "pravo prve bračne noći" susreće se u raznim sredinama i vremenima diljem svijeta. U nas je ta pojava bila posebno izražena u razdoblju turskih osvajanja, a cilj joj je bio pokoravanje i raseljavanje stanovništva. O tim surovim događajima i danas svjedoče i mnoge usmene predaje. Svim svjedočanstvima zajedničko je što su stradaoci radi viših ciljeva bili spremni na žrtvu. Nezaboravne su to priče, one stalno žive u kolektivnoj svijesti jer se odnose na najveće životne vrijednosti.

Usprkos svim prijetnjama i opasnostima, uvjeren sam da je pred Hrvatskom dobro vrijeme, vrijeme samostalnosti, slobode i europske uljudbe. A ni do sada nije bilo loše. Jeste li se 1985. (da ne pitam za ranije) nadali da ćemo imati samostalnu, slobodnu državu? Koliko ste 1990. bili uvjereni da ćemo pobijediti srpsku agresiju? Jeste li se 1995. nadali da ćemo postati "zemlja s visokim prihodima"? Jeste li se i kad ste se stvarno uvjereno nadali autocesti Zagreb - Split - Dubrovnik i Pelješkom mostu? Jeste li se 2000. nadali da će Hrvatska predsjedati Europom? Jeste li se 2018. nadali ulasku u Schengen i eurozonu i kad ste počeli vjerovati da će se to dogoditi?

Petra Rajić Šikanjić, Ana Perinić Lewis te Boris Mašić autori su izdanja Grobljima starog Zagreba : znanstveno-popularni vodič. Petra Rajić Šikanjić, ujedno i urednica vodiča, bila je i njegov idejni začetnik, neumorno opravdavajući potrebu da se javnosti ponudi izdanje koje će na pristupačan način prezentirati lokacije na kojima su kroz povijest u širem centru današnjeg Zagreba pokapani njegovi preminuli stanovnici, a danas se koriste kao javni prostori s potpuno drugom namjenom. I tako, ovaj vodič kroz jednostavan i svakome razumljiv diskurs, baziran na dostupnoj svekolikoj literaturi, povezuje osnutak i razvoj pojedinog groblja s događajima i ljudima iz gradske povijesti te objašnjava što je utjecalo na utemeljenje pojedinog groblja. Naime, groblja nisu samo počivališta umrlih, već su i svjedoci lokalne povijesti koji nam predočavaju kontinuitet življenja na nekom prostoru, umjetničke i obrtničke dosege pojedinog povijesnog razdoblja, migracije i sastav stanovništva, kao i religijske običaje te „govore“ o osobama i događajima koji su utjecali na sveukupnu kulturološku sliku današnjeg Zagreba.

Postajemo otoci U smiraju tijela, pod mirisom zelenoga krova grane, lelujave i spore, osjećaje zapliću. Iz tišine otoci postajemo.