Ovo je knjiga izlaganja s I.-XI. proljetnoga bioetičkog simpozija Hrvatskoga liječničkog zbora i predstavlja zbir tema koje su objavljivane u pojedinačnim zbornicima u razdoblju 2001.-2011. godine, tijekom održavanja pojedinoga simpozija.
Na početku se govori o pojmu i konceptu javnoga zdravstva, definiciji, ciljevima i novim područjima interesa javnoga zdravstva. Slijedi poglavlje o zdravlju i mjerilima zdravlja, što je otklon od uobičajenoga pristupa koji ima klinička medicina koja govori o bolesti i mjerilima bolesti. Zanimljivo je područje ocjene zdravstvenog stanja u kojemu su obrađeni razlozi, pokazatelji i postupak ocjene toga stanja.
Osobit značaj u području javnog zdravstva ima zdravstvena zaštita (načela, ciljevi, razine i mjere) pa je taj segment obrađen u posebnom poglavlju. Slijedi poglavlje o ustroju javnog zdravstva u Hrvatskoj. U vezi s tim obrađene su i javnozdravstvene intervecije. U cilju procjena značaja pojedine aktivnosti prikazani su javnozdravstveni prioriteti u Hrvatskoj: ističu se kardiovaskularne bolesti, zloćudne bolesti, šećerne bolesti, zarazne bolesti, ozljede i dr.
Područje djelovanja javnog zdravstva vrlo je široko i unutar te djelatnosti mogu se naći stručnjaci različitih medicinskih profila, ali i oni koji nemaju temeljnu medicinsku edukaciju, a čije je područje dijelovanja javno zdravstvo (multidisciplinarnost i interdisciplinarnost javnog zdravstva).
Ovaj je udžbenik namijenjen procesu poboljšanja kvalitete rada i zadovoljavanju potreba korisnika zdravstvenih usluga. Uobičajeno se pod pojmom korisnik zdravstvenih usluga razumijeva zdrav ili bolestan pojedinac koji je glavni subjekt u procesu liječenj
Ovim udžbenikom prikazuju se osnove sustava u kojem će sutra djelovati liječnici, njegov ustroj te način funkcioniranja u sadašnjosti (a kroz europske i svjetske trendove i kretanja) i u doglednoj budućnosti.
Kada je riječ o socijalnoj i zdravstvenoj djelatnosti mora se imati na umu činjenica da su ova dva područja društvene djelatnosti tijesno povezana i međuovisna. Razina prava koju imaju pripadnici neke zajednice iz ovih područja pokazuje do kojeg stupnja država vodi brigu o svojoj populaciji. Što je viša razina društvene brige u području zdravstvene i socijalne djelatnosti to je socijalna osjetljivost društvenog uređenja viša.