U djelu Školska fobija autorica Aleksandra Mindoljević Drakulić obrađuje čestu pojavu kod školske djece: izostanke iz škole kao posljedice neprimjerenih obiteljskih odnosa i nesvjesne potrebe djeteta da kontrolira svoju agresiju prema roditeljima.
Pitanja poput "Što je svijest? ili "Što je to misao? još uvijek ostaju neodgovorena. Postoji mnoštvo pokušaja da se objasni um, a i dosta uspješnih , ali djelomičnih objašnjenja. Ali i dalje ne postoji zadovoljavajuće cjelovito objašnjenje. Autor nam kroz ovu knjigu, oslanjajući se na relevantne literaturne izvore, prenio stanje današnjega znanja (ili neznanja). Izlaže razna stajališta o toj temi, objašnjava ih i otkriva čitatelju osnovnu ideju svakog pristupa, dajući pritom svoje mišljenje o tome što je važno i što treba istaknuti , tako da knjiga nije samo izvješće o stanju u literaturi, već i rezultat autorova vlastitog rada - na neki način doprinosa cijelom problemu.
Rječnik sadržava relevantne i recentne pojmove, termine i opise u izrazito dinamičnom području ovisnosti, a uz bogat izvor informacija i pojašnjenja predstavlja i kvalitetan doprinos razvoju i širenju znanja u području ovisnosti.
Knjiga na sveobuhvatan način uključuje različite pristupe i modele transgeneracijskog prijenosa trauma: psihološki (psihodinamski), sociokulturalni i biografski (genetički).
Prikazuje elemente svjesnog i nesvjesnog prijenosa, zahvaćenost selfija, afektivne i kognitivne sfere te interpersonalno funkcioniranje.
Uključuje procese žalovanja i sram, koji su povezani s transgeneracijskom traumom.
Opisuje učenje traume, eksperimentalni model izazivanja transgeneracijske traume, njezine neurobiografske temelje, različite disciplinarne pristupe, povezanost s psihotičnim poremećajima i poremećajima ličnosti.
Posebno je obrađen teološki pristup transgeneracijskoj traumi, potom kultura empatije i povezanost psihosomatike, seksualnosti i mentalizacije s transgeneracijskom traumom.
Knjiga je korisna svim profesionalcima koje se bave tretmanom i rehabilitacijom seksualnih delinkvenata, stručnjacima koje se bave tretmanom žrtava seksualnoga nasilja, članovima obitelji žrtava, ali i počiniteljima, koji su sekundarno traumatizirani posljedicama učinjenih delikata.
Broj ljudi koji se osjećaju usamljeni raste brže nego broj ljudi koji žive sami. Usamljenost smanjuje kvalitetu života i predstavlja faktor rizika za pojavu tjelesnih i duševnih bolesti. Odlučiti što nam je činiti da se smanji broj ljudi koji se osjećaju usamljenima i kako pomoći onima koji imaju taj osjećaj, hitno je.
Knjiga "Usamljenost i depresija" (15. u nizu knjiga prof. Marčinka i suradnika!), koja je pred Vama, opisuje posljedice usamljenosti i predlaže načine na koji se usamljenost može spriječiti i smanjiti.